Oko milion godina radnog staža nestane svake tri godine

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Pobuna (@pobuna_srbije) on

Oko 1.000.000 godina radnog staža (doprinosa po tom osnovu) nestane u roku od tri godine po osnovu “rada na crno”. Svaki treći radnik u Srbiji u privatnom sektoru radi “na crno” a konstantno na crno radi 25% njih. Ovo potvrđuje anketa radjena na uzorku od 2950 radnika u Srbiji kao i podaci Ministarstva za rad koje iznosi sličnu procenu od oko 350.000 neprijavljenih radnika.

Ako se izrazi u novcu po minimalnom iznosu doprinosa od 17.467 rsd mesečno a na godišnjem nivou 209.604 rsd, dobijamo da po ovom osnovu 350.000 radnika na crno i država budu pokradeni od strane poslodavaca za 73.361.400.000 rsd ili 611.345.000 eur.

U roku od tri godine poslodavci ukradu po osnovu neprijavljivanja radnika godine državi i radnicama 1,834,035,000 eur ako se posmatra najniži iznos doprinosa.

Ovaj iznos je sigurno i veći jer smo pri obračunu uzeli iznos doprinosa koji se odnosi na minimalnu zaradu.

Ovom krađom, stvaraju se ogromni viškovi i novčana sigurnost na strani poslodavaca a socijalni slučajevi i ljudi sa minimalnim penzijama i na drugoj strani.

Rezultati ankete sprovedene na 2.950 radnika pokazuju da je 76% ispitanih radnika bar godinu dana radilo na crno. Čak 42% mladih do 35 godina ističe da znaju da im nedostaje u proseku više od 3 godine radnog staža.

Rezultati ankete na 2100 ispitanih budućih penzionera ispred fonda za PIO u Nemanjinoj pokazuju podatak da čak je svaki drugi penzioner imao nedostatak u radnom stažu.

Primera radi, ako poslodavac ima 10 neprijavljenih radnika i na njima štedi 2,096,040 rsd godišnje, on će za 3 godine lako kupiti stan u Beogradu, dva u Smederevu, Valjevu,Kraljevu, Kragujevcu,Čačku… Najveći broj nelegalnih radnika radi u velikim gradovima, Beogradu, Novom Sadu, Nišu, ali procentualno najviše nelegalnih radnika ima u manjim mestima poput Vranja, Leskovca, Dimitrovgrada, Šida, Vrbasa, Požege… Zanimanja u kojima ima najviše radnika na crno su: fizički i građevinski radnici, ugostitelji (konobari, recepcionari), trgovci, čistačice, portiri, pekari, vozači.

Neka vas onda ne čudi što su druge zemlje u pogledu razvoja i standarda života desetinama godina ispred nas, koliko se rasipamo čudo je da milionima godina nisu ispred nas.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *